Kafa i naše svakodnevne šetnje
Od kada sam se porodila svaki dan idemo u setnju, uzivamo zajedno u tome. Volim da setamo dugo, najvise u prirodi gde je mir i tisina. Kako zivimo u malom gradu nema vise ljudi koji idu u prirodu, da setaju, retki su. Pa se tako iznenadimo kada vidimo jedni druge. Krstili smo bebu sa 40 dana, moja zelja je bila od pocetka da tako uradimo. Nas dvoje smo isli u crkve i manastire dok jos nismo dobili bebu, a sada idemo jos vise zajedno sa njim. I to mi puno znaci, jer je to jedan od nasih zajednickih trenutka koje obozavam. Kazu da treba decu da vodite u crkvu, tako da kada god imate vremena idite. Kafa je neizostavni deo svakodnevnice, jeste da pijem nes ili kapucino ali volim ritual koji sam napravila sebi, ugodjaj. Trudim se da uzivam u svakom trenutku jer zivot brzo prolazi. Pisacu vam u nekom od narednih postova o knjizi Atomske Navike, ubacila sam je u ovom postu jer su mi slike prelepe. Zaboravila sam koliko je lep osecaj pisati na blogu, kao nekada, slikala sam neke tre...